Geografski informacioni system (GIS), prikuplja, smješta i analizira podatke koji su povezani s lokacijom na kojom se oni nalaze, upravlja tim podacima i vrši njihov prikaz na svim medijima (monitori, štampa, web).

U tehničkom smislu, GIS obuhvata kartografiju, daljinska istraživanja iz satelitskih snimaka (remote sensing), geodetska snimanja terena, avio snimanja terena, matematiku, fotogrametriju, geografiju i alate za analizu i uređivanje koji se mogu implementirati u GIS aplikacijama.

U užem smislu, termin GIS opisuje bilo koji informacioni sistem koji integrira, smješta, uređuje, analizira, distribuira i prikazuje geografske informacije. Općenito, GIS aplikacije su alati koji omogućuju korisnicima da kreiraju interaktivne upite, analiziraju prostorne informacije, mijenjaju podatke i karte i prezentuju rezultate svih ovih operacija

Ne treba miješati GIS aplikacije i formate sa vektorskim, CAD (Computer Aided Drafting) ili CADD (Competur Aided Drafting and Design) aplikacijama i formatima, jer isti ne omogućuju integraciju grafičkih sa prostornim i atributnim podacima, te prema tome nisu ni u skladu sa Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata, koja je de facto digitalna metodologija za izradu prostornih planskih dokumenata.

Kantonalni zavod za urbanizam i prostorno uređenje je počeo primjenjivati informacionu tehnologiju u procesu prostornog i urbanističkog planiranja 1999. godine. Tada su kao platforma za izradu prostorne baze podataka usvojena programska rješenja američkog proizvođača ESRI (Environmental Systems Research Institute) koji je utemeljitelj i lider u oblasti digitalnog prostornog uređenja i planiranja. Zahvaljujući ovim činjenicama, ESRI digitalni formati datoteka GIS, rasterskih i atributivnih podataka i do dan dan danas (kada se nastoje stvoriti međunarodni GIS standardi neovisni o proivođačima software-a) predstavljaju de facto industrijski standard, što omogućava da se ove prostorne informacije lako integriraju u bilo koju drugu GIS platformu.

Da je Zavod na „pravom putu“ dokazuje i Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata (Službene novine FBiH broj 63/04 i broj 50/07), na čijim temeljima se zasniva naš rad, a trenutno smo u fazi potpunog prilagođavanja istoj.

Kantonalni zavod za urbanizam i prostorno uređenje je započeo svoju djelatnost još prije 50 godina, a u svom razvoju do današnjeg oblika, prolazio je kroz slijedeće etape:

• 1958. godine osniva se preduzeće pod imenom "Zenica-projekt", kao pravni sljedbenik preduzeća "Agroprojekt". Osnovna djelatnost preduzeća je bila urbanističko planiranje, izrade studija i projektiranje, 
• 1986. godine "Zenica-projekt" se preregistrira u preduzeće "Prostor-plan" Zenica d.o.o., u kome je osnovna djelatnost izrada razvojne i detaljne planske dokumentacije na različitim nivoima, 
• 2001. godine "Prostor-plan" d.o.o. Zenica ulazi u sastav Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline  ZE-DO kantona kao "Zavod za urbanizam i prostorno uređenje“ Zenica, 
• 2005. godine "Zavod za urbanizam i prostorno uređenje“ postaje "Kantonalni zavod za urbanizam i prostorno uređenje", kao samostalna upravna organizacija čiji je osnivač Vlada ZE-DO kantona,
• 2012. godine "Kantonalni zavod za urbanizam i prostorno uređenje" postaje upravna organizacija u sastavu Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona.