RUKOVODSTVO:

 

Direktor: Refik Zeković, dipl.ing.građ.

 

Šef odjeljenja za ekonomske i pravne poslove i bazu podataka: Muamera Zahić, dipl.oecc.

 

UPOSLENICI:

 

Samira Spahić-Rustempašić, dipl.ing.arh., stručni savjetnik za urbanizam i arhitekturu
Melina Lemeš, dipl.ing.arh., stručni savjetnik za urbanizam i arhitekturu
Damir Črnila, dipl.ing.maš., viši stručni saradnik za bazu podataka
Erna Čizmić, Mr biol., stručni savjetnik za ekologiju
 
Semir Mahić, el.teh.
Jusuf Delić, građ.teh.
Saša Kovačević, građ.teh.
 

 

Geografski informacioni system (GIS), prikuplja, smješta i analizira podatke koji su povezani s lokacijom na kojom se oni nalaze, upravlja tim podacima i vrši njihov prikaz na svim medijima (monitori, štampa, web).

U tehničkom smislu, GIS obuhvata kartografiju, daljinska istraživanja iz satelitskih snimaka (remote sensing), geodetska snimanja terena, avio snimanja terena, matematiku, fotogrametriju, geografiju i alate za analizu i uređivanje koji se mogu implementirati u GIS aplikacijama.

U užem smislu, termin GIS opisuje bilo koji informacioni sistem koji integrira, smješta, uređuje, analizira, distribuira i prikazuje geografske informacije. Općenito, GIS aplikacije su alati koji omogućuju korisnicima da kreiraju interaktivne upite, analiziraju prostorne informacije, mijenjaju podatke i karte i prezentuju rezultate svih ovih operacija

Ne treba miješati GIS aplikacije i formate sa vektorskim, CAD (Computer Aided Drafting) ili CADD (Competur Aided Drafting and Design) aplikacijama i formatima, jer isti ne omogućuju integraciju grafičkih sa prostornim i atributnim podacima, te prema tome nisu ni u skladu sa Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata, koja je de facto digitalna metodologija za izradu prostornih planskih dokumenata.

 

 

Kantonalni zavod za urbanizam i prostorno uređenje je počeo primjenjivati informacionu tehnologiju u procesu prostornog i urbanističkog planiranja 1999. godine. Tada su kao platforma za izradu prostorne baze podataka usvojena programska rješenja američkog proizvođača ESRI (Environmental Systems Research Institute) koji je utemeljitelj i lider u oblasti digitalnog prostornog uređenja i planiranja. Zahvaljujući ovim činjenicama, ESRI digitalni formati datoteka GIS, rasterskih i atributivnih podataka i do dan dan danas (kada se nastoje stvoriti međunarodni GIS standardi neovisni o proivođačima software-a) predstavljaju de facto industrijski standard, što omogućava da se ove prostorne informacije lako integriraju u bilo koju drugu GIS platformu.

Da je Zavod na „pravom putu“ dokazuje i Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata (Službene novine FBiH broj 63/04 i broj 50/07), na čijim temeljima se zasniva naš rad, a trenutno smo u fazi potpunog prilagođavanja istoj.